- Džamija je i pred rat bila u vrlo lošem stanju i do nje se moglo doći samo pješke. Ali i kao takva uvijek je bila puna. Posjećivali su je ljudi iz Hercegovine, Krajine, putnici iz najudaljenijih dijelova BiH. Zahvaljujući šejh Mehmedu ef. Hafizoviću, koji je redovno dolazio, pred sami rat našla su se sredstva za njenu rekonstrukciju, ali umjesto da bude obnovljena, ona je porušena - priča Hasan ef. Huseinović, koji je od 1980. do rata bio imam u ovoj džamiji. Kako kažu predstavnici Medžlisa IZ Bratunac, Muftiluk tuzlanski, kojem je ova džamija pred rat i pripala, naredne godine pokrenut će akciju za njenu obnovu.
U putopisu Evlije Čelebija
Ne zna se tačno ko je gradio džamiju na Kušlatu. Prema nekim pričama, datira iz vremena Mehmeda Drugog Osvajača. U svom putopisu spominje je i Evlija Čelebi i kaže da je sultan Fatihova. Ali se zna da je u džamiju na Kušlatu navraćala ulema iz Carigrada, Kaira, Medine, a nisu bili rijetki gosti derviši i šejhovi, vaizi, pjesnici i drugi učenjaci.
U Andrićevim djelima
O historijskom značaju džamije pisao je i Ivo Andrić. - Kakav ste mi vi Bosanac kad ne znate za Kušlat?! To vam je na onom delu puta koji od Zvornika vodi prema središnjoj Bosni, a poznat je po tome što je tu sagrađena prva džamija u Bosni - zabilježio je Andrić u svojim djelima.