Utjecaj genetike
Nezaposleni zaljubljenik u životinje odlučio se posvetiti stočarstvu pa je uz zemlju svoga babe Jusufa, kupljenu ili poklonjenu od rođaka, do sada uredio i zagradio oko 500 duluma. Naredne godine imat će, kaže, duplo više. Porodična kuća još uvijek je gomila ruševina, ali je Hasib prvo izgradio štalu i kupio stado od 200 ovaca.
- Mnogo toga je utjecalo, vjerovatno, i genetika. Došao sam poslije rata da obiđem imanje svoga babe i dede i tada se javila želja da se vratim na selo. Arapska poslovica „Svaka stvar se vraća svome korijenu", koju sam čuo prije 20 godina, sad mi je aktuelna. Rodio sam se na Vratniku, a naš hafiz Sulejman Bugari je vratnički zet pa se poznajemo još od prije rata. On kaže da neko treba biti primjer da se može vratiti u istočnu Bosnu, da ne trebamo čekati da nam se sve osigura - kaže Hasib.
U farmu ovaca uložio je kreditna sredstva od 130.000 KM, dobivena iz turskog fonda za razvoj poljoprivrede putem jedne komercijalne banke.
- Želio bih spomenuti tetku Zilhu iz kuhinje Stari Grad. Jednom sam joj odnio kurban i reče mi da je čula šta sam započeo, a i ona je rodom iz Višegrada. Dala mi je kovertu s novcem i to je jedina osoba koja mi je pomogla - dodaje Hasib.
U Općini Rogatica naišao je na razumijevanje službenika, u Brezju na dobrodošlicu komšija Bošnjaka i Srba, a dvojicu povratnika je zaposlio. Na Hasibovom putu do pozitivne nule mnogo je prepreka.
Muhamed Bukva, predsjednik Regionalnog odbora za povratak u jugoistočnu Bosnu, kaže da su ovakvi primjeri rijetki u ovako teškoj ekonomskoj situaciji.
Vrijedni ljudi
- Mislim da bi ih bilo više kada bi država stimulirala ovakve ljude, koji se kreću prema istočnoj Bosni. Hasib nema mehanizaciju, u selu koje je uvijek imalo problema s vodom sakuplja kišnicu ili cisternu plaća 120 KM. Povratnici pokazuju da su vrijedni ljudi, a ne traže mnogo, ali pogotovo u posljednje vrijeme država ne pokazuje da joj je stalo do njih - kaže Bukva.
Burna prošlost Brezja
Selo Brezje nalazi se na starom karavanskom putu za Stambol, a o njegovoj burnoj prošlosti svjedoče šehidska mezarja iz turskog perioda. Na brdima iznad sela i danas se nalaze ostaci vojničkih rovova, a u neposrednoj blizini Hasibove kuće bila je smještena ambulanta. U jednom od mezaristana nalazi se nišan velikog turskog vojskovođe, čiji identitet nije poznat. Prema legendi radi se o neznanom junaku kojeg je jedna od mještanki srela kako na putu do svog mezara korača noseći svoju glavu u ruci.
Izvor: Avaz