Muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić progovorio o stanju Bošnjaka povratnika i situaciji u kojoj se nalaze…
Osman ef. Kozlić, banjalučki muftija, koji je u maju 2014. na službu došao iz Tuzle, izražava zadovoljstvo sigurnosnom situacijom u Banjaluci.
U intervjuu za "Nezavisne" on naglašava da će otvaranje Ferhadije na ljeto biti veliki događaj ne samo za muslimane, nego i za sve građane Banjaluke.
"Posebno bih istaknuo da su u izgradnji Ferhadije učestvovali i mnogi pravoslavni vjernici kao dobrotvori", podvlači Kozlić.
NN: Kada ste prije devet mjeseci stupili na čelo Banjalučkog muftijstva, kazali ste da će Vaš osnovni posao biti izgradnja efikasnije zajednice, koja će biti bliža džematlijama. Smatrate li da ste na dobrom putu?
KOZLIĆ: Za početak želim da zahvalim "Nezavisnim novinama" na interesovanju za rad našeg muftijstva. Mislim da jesam na dobrom putu. Želim da kažem da se moj rad općenito uklapa u strategiju Islamske zajednice (IZ), koja u novom sazivu želi približiti zajednicu običnom čovjeku. To znači da se približimo našem džematliji, da mu budemo dostupni i da mu pomognemo. Već smo stvorili preduvjete da se to, akobogda, desi i u Banjaluci i drugim medžlisima u našem muftijstvu.
NN: Postoje li neki džemati koje biste izdvojili po dobroj organizaciji i efikasnosti izgradnje infrastrukture?
KOZLIĆ: U našem muftijstvu 10 je medžlisa, a među njima ima onih koji su dobro organizovani. Izdvojio bih Gradišku, Dubicu, Kotor Varoš, Ključ... U tim sredinama imamo izgrađenu infrastrukturu, dobre prostore za rad i dobru ogranizaciju. Naravno, uvijek može bolje. Ovdje u Banjaluci smo odlučili napraviti male promjene, poboljštati stanje kroz Izvršni odbor i rad imama.
NN: Dolaskom na čelo Muftijstva u Banjaluci faktički ste se preselili iz Federacije u RS. Uočavate li razlike u životu običnog čovjeka?
KOZLIĆ: Iskren da budem, ne vidim neke velike razlike. Ima nekih stvari koje mi se više sviđaju u Federaciji, neke stvari mi se opet ovdje više sviđaju. U više navrata sam rekao da mi se ovdje sviđa to što ne viđam pse lutalice, kao što sam viđao po gradovima u FBiH. Također mi se sviđa, jako mi se sviđa saobraćajna kultura i poštovanje reda u saobraćaju. A to mi je bitno jer sam u Banjaluku došao s porodicom i ovdje sam i djecu upisao u školu. Naravno, i grad Banjaluka kao grad... Rijetko ko dođe ovdje, a da mu se ne svidi Vrbas i sve što je u vezi s Banjalukom.
NN: Dijelite li mišljenje mnogih da je sigurnosna situacija u RS za Bošnjake i sve povratnike zadovoljavajuća, čak i dobra, ali da se svi suočavaju s istim egzistencijalnim problemima, pogotovo manjine?
KOZLIĆ: Slažem se s vama. Rekao bih da je sigurnosna situacija dobra, više nego zadovoljavajuća. S te strane, a to sam rekao i nakon bajrama koje sam ovdje proveo, nismo, hvala Bogu, imali ni najmanjeg incidenta ili ometanja vjerskog života. Naravno, situacija uvijek može biti bolja.
NN: Čini se, muftija, da u ljudima nije umrlo ono ljudsko, a što su pokazale prošlogodišnje razorne poplave, koje su ostavile katastrofalne posljedice, ali i veliku nadu da je suživot u BiH i te kako moguć?
KOZLIĆ: Svakako, ova nesreća nam je pokazala da u našem narodu i narodima nije umro duh činjenja dobra i da su mnogi iz susjednih gradova, i iz RS i iz FBiH, pritekli u pomoć jedni drugima, a i odavde su naši imami išli da pomažu. To je zaista bilo lijepo gledati i to je pokazalo da ima nade za ovo društvo i našu državu da će stvari, akobogda, krenuti nabolje. Međutim, treba raditi na tome da se i u normalnim okolnostima uvezujemo i povezujemo.
NN: Jedna od posljedica razornih poplava je pojačani egzodus mladih u inostranstvo u potrazi za boljim životom. Ipak, opći je dojam da tome najviše kumuje kompleksna politička situacija u zemlji.
KOZLIĆ: U pravu ste. Poplave su samo pogoršale ionako tešku situaciju. Mi moramo pogledati jedni drugima u oči i kazati da stanje nije dobro, da mladi napuštaju ove naše prostore i da treba da okrenemo ploču. Moramo sve naše resurse usredsrediti na to da pokušamo promijeniti stanje. Dakle, jeste tačno da politička klima, koja nažalost nije dobra, najviše utiče na to da nam mladi odlaze da traže sreću, posao i život na nekom drugom mjestu. Moramo raditi na tome da stvorimo bolje uvjete za život. Nedavno sam u razgovoru s ambasadorima podijelio isto mišljenje, jer i oni iskazuju zabrinutost i smatraju da se u cijeli problem moraju više uključiti i vjerske zajednice u smislu da vrše pritisak na naše političare i institucije da se okrenu životnim problemima.
NN: Za ljeto ove godine planirano je otvaranje Ferhadije, koja već sada sija u svojoj punoj grandioznosti. Kakav će to događaj biti?
KOZLIĆ: Naš reisu-l-ulema, uvaženi Husein ef. Kavazović, rekao je da su dva najvažnija događaja za IZ dovršetak Ferhadije i početak radova na Aladža džamiji u Foči. To su dvije ljepotice, a Ferhadija je jedna od najljepših džamija na Balkanu. Za mene lično to je posebna čast i veliki događaj. Mislim da će to biti veliki događaj ne samo za muslimane, nego i za sve građane Banjaluke i RS. Ja bih ovdje posebno podvukao i istaknuo da su u izgradnji Ferhadije učestvovali i mnogi pravoslavni vjernici koji su dali svoje priloge i donacije i uključili se kao dobrotvori. Ne treba zaboraviti da je Ferhadija spomenik kulture i da će njeno otvaranje, u to sam ubijeđen, umnogome poboljštati turističku ponudu Banjaluke.
KOZLIĆ: To je, nažalost, problem s kojim se susreću muslimani širom svijeta, a i naša zemlja nije imuna na to. Međutim, poznat je stav IZ u BiH, a i reisu-l-ulema se jasno odredio prema onima koji u ime vjere i religije žele nametati rigidne stavove koji nisu u duhu nijedne vjerske tradicije. Dakle, mi smo oštro protiv toga i mi ćemo se u okviru naših mogućnosti suprotstavljati takvim pojavama. Jasno smo podvukli da želimo sačuvati islamsku tradiciju Bošnjaka, odnosno da živimo onaj islam koji su naši preci ovdje gajili stotinama godina. A to znači mir i suživot.
Izvor: Nezavisne
U intervjuu za "Nezavisne" on naglašava da će otvaranje Ferhadije na ljeto biti veliki događaj ne samo za muslimane, nego i za sve građane Banjaluke.
"Posebno bih istaknuo da su u izgradnji Ferhadije učestvovali i mnogi pravoslavni vjernici kao dobrotvori", podvlači Kozlić.
NN: Kada ste prije devet mjeseci stupili na čelo Banjalučkog muftijstva, kazali ste da će Vaš osnovni posao biti izgradnja efikasnije zajednice, koja će biti bliža džematlijama. Smatrate li da ste na dobrom putu?
KOZLIĆ: Za početak želim da zahvalim "Nezavisnim novinama" na interesovanju za rad našeg muftijstva. Mislim da jesam na dobrom putu. Želim da kažem da se moj rad općenito uklapa u strategiju Islamske zajednice (IZ), koja u novom sazivu želi približiti zajednicu običnom čovjeku. To znači da se približimo našem džematliji, da mu budemo dostupni i da mu pomognemo. Već smo stvorili preduvjete da se to, akobogda, desi i u Banjaluci i drugim medžlisima u našem muftijstvu.
NN: Postoje li neki džemati koje biste izdvojili po dobroj organizaciji i efikasnosti izgradnje infrastrukture?
KOZLIĆ: U našem muftijstvu 10 je medžlisa, a među njima ima onih koji su dobro organizovani. Izdvojio bih Gradišku, Dubicu, Kotor Varoš, Ključ... U tim sredinama imamo izgrađenu infrastrukturu, dobre prostore za rad i dobru ogranizaciju. Naravno, uvijek može bolje. Ovdje u Banjaluci smo odlučili napraviti male promjene, poboljštati stanje kroz Izvršni odbor i rad imama.
NN: Dolaskom na čelo Muftijstva u Banjaluci faktički ste se preselili iz Federacije u RS. Uočavate li razlike u životu običnog čovjeka?
KOZLIĆ: Iskren da budem, ne vidim neke velike razlike. Ima nekih stvari koje mi se više sviđaju u Federaciji, neke stvari mi se opet ovdje više sviđaju. U više navrata sam rekao da mi se ovdje sviđa to što ne viđam pse lutalice, kao što sam viđao po gradovima u FBiH. Također mi se sviđa, jako mi se sviđa saobraćajna kultura i poštovanje reda u saobraćaju. A to mi je bitno jer sam u Banjaluku došao s porodicom i ovdje sam i djecu upisao u školu. Naravno, i grad Banjaluka kao grad... Rijetko ko dođe ovdje, a da mu se ne svidi Vrbas i sve što je u vezi s Banjalukom.
NN: Dijelite li mišljenje mnogih da je sigurnosna situacija u RS za Bošnjake i sve povratnike zadovoljavajuća, čak i dobra, ali da se svi suočavaju s istim egzistencijalnim problemima, pogotovo manjine?
KOZLIĆ: Slažem se s vama. Rekao bih da je sigurnosna situacija dobra, više nego zadovoljavajuća. S te strane, a to sam rekao i nakon bajrama koje sam ovdje proveo, nismo, hvala Bogu, imali ni najmanjeg incidenta ili ometanja vjerskog života. Naravno, situacija uvijek može biti bolja.
NN: Čini se, muftija, da u ljudima nije umrlo ono ljudsko, a što su pokazale prošlogodišnje razorne poplave, koje su ostavile katastrofalne posljedice, ali i veliku nadu da je suživot u BiH i te kako moguć?
KOZLIĆ: Svakako, ova nesreća nam je pokazala da u našem narodu i narodima nije umro duh činjenja dobra i da su mnogi iz susjednih gradova, i iz RS i iz FBiH, pritekli u pomoć jedni drugima, a i odavde su naši imami išli da pomažu. To je zaista bilo lijepo gledati i to je pokazalo da ima nade za ovo društvo i našu državu da će stvari, akobogda, krenuti nabolje. Međutim, treba raditi na tome da se i u normalnim okolnostima uvezujemo i povezujemo.
NN: Jedna od posljedica razornih poplava je pojačani egzodus mladih u inostranstvo u potrazi za boljim životom. Ipak, opći je dojam da tome najviše kumuje kompleksna politička situacija u zemlji.
KOZLIĆ: U pravu ste. Poplave su samo pogoršale ionako tešku situaciju. Mi moramo pogledati jedni drugima u oči i kazati da stanje nije dobro, da mladi napuštaju ove naše prostore i da treba da okrenemo ploču. Moramo sve naše resurse usredsrediti na to da pokušamo promijeniti stanje. Dakle, jeste tačno da politička klima, koja nažalost nije dobra, najviše utiče na to da nam mladi odlaze da traže sreću, posao i život na nekom drugom mjestu. Moramo raditi na tome da stvorimo bolje uvjete za život. Nedavno sam u razgovoru s ambasadorima podijelio isto mišljenje, jer i oni iskazuju zabrinutost i smatraju da se u cijeli problem moraju više uključiti i vjerske zajednice u smislu da vrše pritisak na naše političare i institucije da se okrenu životnim problemima.
NN: Za ljeto ove godine planirano je otvaranje Ferhadije, koja već sada sija u svojoj punoj grandioznosti. Kakav će to događaj biti?
KOZLIĆ: Naš reisu-l-ulema, uvaženi Husein ef. Kavazović, rekao je da su dva najvažnija događaja za IZ dovršetak Ferhadije i početak radova na Aladža džamiji u Foči. To su dvije ljepotice, a Ferhadija je jedna od najljepših džamija na Balkanu. Za mene lično to je posebna čast i veliki događaj. Mislim da će to biti veliki događaj ne samo za muslimane, nego i za sve građane Banjaluke i RS. Ja bih ovdje posebno podvukao i istaknuo da su u izgradnji Ferhadije učestvovali i mnogi pravoslavni vjernici koji su dali svoje priloge i donacije i uključili se kao dobrotvori. Ne treba zaboraviti da je Ferhadija spomenik kulture i da će njeno otvaranje, u to sam ubijeđen, umnogome poboljštati turističku ponudu Banjaluke.
Ne podržavamo rigidne stavove u islamu
NN: Kako gledate na jačanje utjecaja i sve agresivnije propagiranje radikalnog islama od strane grupa koje otvoreno podržavaju terorizam i IS, i zbog kojih raste islamofobija, a cijenu plaćaju muslimani?KOZLIĆ: To je, nažalost, problem s kojim se susreću muslimani širom svijeta, a i naša zemlja nije imuna na to. Međutim, poznat je stav IZ u BiH, a i reisu-l-ulema se jasno odredio prema onima koji u ime vjere i religije žele nametati rigidne stavove koji nisu u duhu nijedne vjerske tradicije. Dakle, mi smo oštro protiv toga i mi ćemo se u okviru naših mogućnosti suprotstavljati takvim pojavama. Jasno smo podvukli da želimo sačuvati islamsku tradiciju Bošnjaka, odnosno da živimo onaj islam koji su naši preci ovdje gajili stotinama godina. A to znači mir i suživot.
Izvor: Nezavisne