Bosforski moreuz jedan je od najznačajnijih morskih prolaza za međunarodnu trgovinu. Odvaja Evropu od Azije, i istovremeno azijski dio Turske od evropskog.
Jedini je prolaz ruskoj crnomorskoj floti na toplo more i potencijalni izvor tenzija između Ankare i Moskve.
Reporter Al Jazeere Harun Karčić donosi priču o strateškom značaju Bosfora i planovima za iskopavanje Istanbulskog kanala.
Kroz historiju, Bosforski moreuz je bio nevjerovatno strateški bitan. Tako je i danas, naročito u odnosima Rusije i Turske.
Stručnjak za međunarodne odnose Mehmet Ali Tugtan je rekao: ''Crno more samo po sebi je zatvoreno more. Njegov jedini izlaz prema Mediteranu i otvorenom moru je kroz Bosforski moreuz i Dardanele. To možete posmatrati kao zagradu - sjeverni ulaz je Bosfor, a južni izlaz su Dardaneli. Sjeverno od toga se nalazi Crno more sa ruskom lukom Sevastopolj. To znači da Rusija ima samo jednu luku na svom jugu, a ta luka izlazi na Crno more, a ono izlazi na Bosfor. Tako da je Turska, kroz historiju, bila na neki način čuvar kapije Rusiji.''
Bosfor je značajan ne samo za Rusiju i njenu crnomorsku vojnu flotu, već i za Ukrajinu, Gruziju, Bugarsku i Rumuniju - jer sve one imaju izlaz na Crno More.
Brodovi transportiraju gotove proizvode, sirove materijale, plin i naftu.
''Bosfor je jedan od najprometnijih prolaza u svijetu. Spaja Crno more sa Egejskim i od strateškog je značaja za Tursku. Samo tokom prošle godine, više od 45.000 brodova prošlo je ovim vodama. Međutim, Turska od toga ništa ne zaradi, jer su to odredbe Montroux konvencije koja reguliše promet Bosforom i Dardanelima'', javlja Karčić.
Prolaz brodovima
Prema međunarodnom pravu, Turska ovaj moreuz mora držati otvorenim za trgovačke brodove i manja vojna plovila.
Može ga zatvoriti samo u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti. Brodovi koji transportiraju plin i naftu potencijalna su ekološka opasnost Turskoj.
Zbog velikih gužvi, brodovi koji putuju od ili do crnomorskih primorskih država ponekad čekaju danima da prođu kroz Bosfor.
Zato sada postoji plan da se iskopa takozvani Istanbulski kanal koji bi rasteretio prolaz. Montreux konvencija ne bi se primjenjivala na taj kanal i promet bi se naplaćivao.
Novinarka Seyma Eraz je kazala: "Trebamo shvatiti da to nije Erdoganov projekat. Ideja datira još od 16-og stoljeća, od vremena Sultana Sulejmana. Godine 1994., bivši premijer Bulent Ecevit također se zalagao za kopanje kanala. Već se šest puta predlaže taj projekat u moderno doba, ali još se nije realizirao. Mislim da bi taj projekat bio veoma bitan za našu ekonomiju, jer Turska želi imati veći udio u globalnoj trgovini i zato moramo ponuditi bolju logistiku izvoznicima.''
Međutim, iskopavanje kanala bila bi logistička noćna mora.
"Jedini problem je što je fizički gotovo neizvodljivo iskopati kanal. Bio bi veliki problem odložiti otpad. Morske struje u tom kanalu imale bi brzinu od 10 nautičkih milja, a to je ograničena brzina brodova kroz kanal. Što znači da bi brodovima bilo veoma teško da idu sjeverno prema Crnom moru. Osim toga, kanal bi donosio sav otpad koji Dunav unese u Crno more prema Mramornom moru'', pojasnio je Tugtan.
Kopanje Istanbulskog kanala još nije počelo. Do tad, brodovi će nastaviti da plove kroz Bosfor, kao što su činili stoljećima.
Tehnička obrada: cikportal.com (CIK.ba)
Piše: Al Jazeera