Magazin 'Contra' navodi da mnogi bogatiji stanovnici tog regiona razmišljaju o seljenju u Evropu, a da je BiH mjesto na koje se već polako doseljavaju
Globalno zagrijavanje "tjera" zemlje bliskoistočnog toplinskog pojasa da razmišljaju o migracijama, a jedan od najpopularnijih regiona o kojem razmišljaju su zemlje Evrope, a posebno BiH.
Naime, kako piše njemački magazin "Contra", citirajući rezultate studije poznatog američkog klimatologa Elfatiha Eltera sa čuvenog bostonskog univerziteta Massachusetts Institute of Technology (MIT), temperatura na arapskom poluostrvu svake godine se penje, a do kraja vijeka bi mogla iznositi do 77 stepeni Celzijusa.
"Contra" navodi da mnogi bogatiji stanovnici tog regiona razmišljaju o seljenju u Evropu, a da je BiH mjesto na koje se već polako doseljavaju.
"Za elite iz Saudijske Arabije preseljenje u ove regione ne bi predstavljalo nikakav problem. Oni su već u BiH kupili i podigli čitava naselja. Međutim, za siromašnije stanovništvo potraga za novom domovinom može predstavljati malo veći izazov", navodi "Contra" a prenose Nezavisne.
Prema Elterovoj studiji, Evropa i sjeverni dijelovi azijskog poluostrva uskoro bi mogli postati utočište miliona klimatskih izbjeglica iz arapskih zemalja u zalivskom regionu.
Elter ocjenjuje da bi dalje povećanje temperature moglo dovesti do velikih ljudskih žrtava, pri čemu pogođeni ne bi bili samo stari i bolesni, nego i zdravi pojedinci. On upozorava da nikad u istoriji nije istovremeno došlo do tolikog porasta temperature istovremeno sa povećanjem vlažnosti.
"Ako na Bliskom istoku emisija gasova nastavi da raste ovim tempom, klimatske promjene na persijskom poluostrvu zajedno sa geografskom pozicijom dovešće to ekstremnog porasta temperature", naveo je on.
"Contra" citira drugi dio iste studije koautora Džeremija Pala, da je u toplotnom udaru u Evropi 2003. godine poginulo čak 70.000 ljudi, a tolike temperature su već danas u regionu Persijskog zaliva sasvim uobičajene.
"Takve temperature još se mogu premostiti klimatskim uređajima u gradovima poput Abu Dabija, Dohe i Dubaija, ali živjeti i raditi na otvorenom već danas više nije moguće", upozorava se.
N1/Depo
Globalno zagrijavanje "tjera" zemlje bliskoistočnog toplinskog pojasa da razmišljaju o migracijama, a jedan od najpopularnijih regiona o kojem razmišljaju su zemlje Evrope, a posebno BiH.
Naime, kako piše njemački magazin "Contra", citirajući rezultate studije poznatog američkog klimatologa Elfatiha Eltera sa čuvenog bostonskog univerziteta Massachusetts Institute of Technology (MIT), temperatura na arapskom poluostrvu svake godine se penje, a do kraja vijeka bi mogla iznositi do 77 stepeni Celzijusa.
"Contra" navodi da mnogi bogatiji stanovnici tog regiona razmišljaju o seljenju u Evropu, a da je BiH mjesto na koje se već polako doseljavaju.
"Za elite iz Saudijske Arabije preseljenje u ove regione ne bi predstavljalo nikakav problem. Oni su već u BiH kupili i podigli čitava naselja. Međutim, za siromašnije stanovništvo potraga za novom domovinom može predstavljati malo veći izazov", navodi "Contra" a prenose Nezavisne.
Prema Elterovoj studiji, Evropa i sjeverni dijelovi azijskog poluostrva uskoro bi mogli postati utočište miliona klimatskih izbjeglica iz arapskih zemalja u zalivskom regionu.
Elter ocjenjuje da bi dalje povećanje temperature moglo dovesti do velikih ljudskih žrtava, pri čemu pogođeni ne bi bili samo stari i bolesni, nego i zdravi pojedinci. On upozorava da nikad u istoriji nije istovremeno došlo do tolikog porasta temperature istovremeno sa povećanjem vlažnosti.
"Ako na Bliskom istoku emisija gasova nastavi da raste ovim tempom, klimatske promjene na persijskom poluostrvu zajedno sa geografskom pozicijom dovešće to ekstremnog porasta temperature", naveo je on.
"Contra" citira drugi dio iste studije koautora Džeremija Pala, da je u toplotnom udaru u Evropi 2003. godine poginulo čak 70.000 ljudi, a tolike temperature su već danas u regionu Persijskog zaliva sasvim uobičajene.
"Takve temperature još se mogu premostiti klimatskim uređajima u gradovima poput Abu Dabija, Dohe i Dubaija, ali živjeti i raditi na otvorenom već danas više nije moguće", upozorava se.
N1/Depo