PIŠI PROPALO: Pogledajte ko je odmah srušio plan koji su danas Dodik i Čović sklopili o rušenju Bosne…
Nakon sastanka stranačkih delegacija, Dodik i Čović su rekli kako su usuglasili teksta ovog zakona, i da će u narednim danima razgovarati i s ostalim liderima parlamentarnih stranaka kako bi osigurali podršku u Parlamentu BiH.
Riječ je o zakonu koji je SNSD-a već ranije nudio na usvajanje a čija je suština u tome da se iz Ustavnog suda eliminiraju trojica stranih sudaca i da se ubuduće sve odluke donose prostom većinom glasova uz uvjet da odluku podrži barem jedan sudac iz reda sva tri konstitutivna naroda. Na ovaj način bi se i u Ustavni sud BiH uveo princip etničkog odlučivanja koji bi bio poguban za složeni ustroj BiH. Raniji pokušaj SNSD-a da “progura” ovakva zakonska rješenja glatko je odbijen u Parlamentu BiH a, zanimljivo, protiv prijedloga su tada glasali svi zastupnici HDZ-a.
U slučaju da se i kod odlučivanja Ustavnog suda uvede princip etničkog glasanja, a što već dulje vrijeme zagovara Dodik, Ustavni sud ne bi, primjerice, mogao poništiti odluku o referendumu jer bi za odluku o poništenju referenduma morao glasati i jedan sudac Ustavnog suda iz Republike Srpske. A kako se to nikada ne bi desilo, svaki referendum, pa i onaj o otcjepljenju RS-a, bio bi legalan jer ga Ustavni sud ne bi mogao proglasiti neustavnim niti bi ga mogao pravno poništiti.
Ideja Dodika i Čovića da se zakonom regulira rad Ustavnog suda BiH unaprijed je osuđena na neuspjeh i ne postoji ni minimalna šansa da bošnjački zastupnici iz bilo koje stranke prihvate rješanja koja otvaraju put disoluciji države.
Rad Ustavnog suda BiH definiran je Ustavom BiH pa se iz formalno-pravnih razloga ne može nižim pravnim propisom preinačiti odredba višeg pravnog propisa, odnosno ne mogu se zakonom promijeniti ustavne odredbe. A u Ustavu BiH (Član VI) piše da se „Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova“ te da „Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH“.
To su dakle ustavne odredbe koje nije moguće promijeniti zakonom nego isključivo promjenom Ustava BiH.
Zašto se Bošnjaci protive ovoj promjeni na kojoj već dulje vrijeme insistira Dodik a odnedavno i Čović?
Uspostavom Ustavnog suda BiH s postojećim načinom odlučivanja, osiguran je kakav-takav pravni
mehanizam za rješavanje raznih vrsta sporova koji nastaju između dva entiteta, između države BiH i entiteta, između raznih institucija vlasti itd. Bez Ustavnog suda BiH cijeli ustavni poredak bio bi nezaštićen (između ostalog i teritorijalni integritet BiH!) a ne bi postojao ni mehanizam za deblokadu sistema odlučivanja.
U najkraćem, Ustavni sud BiH je vitalni i neodvojivi dio ukupnog ustavnog aranžmana i predstavlja centralni stub pravnog poretka države. Rušenjem Ustavnog suda srušila bi se cijela ustavna konstrukcija izgrađena u Daytonu i zato ne postoji ne minimalna šansa da zakon koji najavljuju Dodik i Čović dobije većinsku podršku u Parlamentu BiH. Takav zakon je moguć samo u slučaju korjenitih ustavnih reformi, kojim bi se eliminirala mogućnost blokade sistema odlučivanja u Parlamentu BiH koja se kontinuirano ponavlja zloupotrebom „entitetskog glasanja“.
A.M.
U nastavku teksta pročitajte poglavlje VI Ustavnog suda BiH kojim je reguliran način rada i nadležnost Ustavnog suda BiH.
Član VI
Ustavni sud
Sastav
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.
Preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
b) Suci će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za suca Ustavnog suda. Suci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
c) Mandat sudaca imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca. Suci koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Suci koje će biti imenovani nakon prvog saziva služit će do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca.
d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
Procedure
a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.
b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.
Jurisdikcija
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:
– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
Odluke
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Slobodna Bosna